Završila javna rasprava o novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 7.05.2018.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Završila javna rasprava o novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti

Jednomjesečna javna rasprava (e-savjetovanje) o novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti završila je u petak 04.05.2018.

 

Na jedan od najvažnijih zakona općenito - koji je ujedno ključni zakon za reguliranje zdravstva – stiglo je potkraj jednomjesečnog roka javne rasprave - niz primjedbi i prijedloga. Kritike prijedloga novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (ZZZ) uglavnom se odnose na 4 segmenta:

1. Najviše odjeka ima uvođenje ordinacija u primarnu zdravstvenu zaštitu te ukidanje koncesija kao i ukidanje limita da dio liječnika ima obvezu raditi u domu zdravlja. Novi zakon bi trebao ukinuti diskriminaciju među liječnicima primarne zdravstvene zaštiti koja je proizlazila iz odredbi dosadašnjeg ZZZ-a da uz većinu „privatnika“ (koncesionara) mora biti i 30% liječnika „neprivatnika“ koji nisu mogli  dobiti koncesiju, već su morali raditi isključivo kao posloprimci u domovima zdravlja.

2. Niz je primjedbi na nedorečenost i nejasnu buduću ulogu domova zdravlja - koji predstavljaju Štamparevo naslijeđe i bili su tradicionalni temelj primarne zdrav­stvene zaštite u Hrvatskoj. Kritičari smatraju da uvođenjem ordinacija, sudbina domova zdravlja postaje neizvjesna, specifično u ruralnim, otočnim i drugim  depriviranim područjima a time i načelo svima dostupne zdravstvene zaštite.


3. Brojne su primjedbe na dostupnost zdravstvene zaštite vikendom, blagdanima i praznicima, odnosno na to da se to područje  naknadno rješava posebnim pravilnikom.

4. Sporne izmjene ZZZ su i one koje se odnose na zakonsko definiranje sadržaja primarne zdravstvene zaštite. Naime, dosadašnji (i aktualni) članak 27. ZZZ precizno nabraja tko provodi primarnu zdravstvenu zaštitu:  specijalisti obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije, školske medicine...


Međutim, u novom prijedlogu ZZZ stoji da se primarna zdravstvena zaštita organizira u timskom radu, a da će kadrovske standarde pravilni­kom propisati ministar. Mnogi to tumače na način da će primjerice, problem velikog nedostatka pedijatara u budućnosti biti riješen na način da će djecu liječiti obiteljski liječnici, a ako netko bude želio da mu dijete liječi pedijatar, morat će to platiti iz vlastitog džepa.


No, obiteljski liječnici (KOHOM-Koordinacija hrvatske obi­teljske medicine, predsjednica Vikica Krolo) smatraju da je i danas praksa da u pojedinim dijelovima Hrvatske u kojima nema pedijatara, speci­jalisti obiteljske medicine dobro liječe i djecu. K tome, pedijatrija uglavnom nije dio zdravstvene zašti­te u Europi na primarnoj razini, nego specijalistika na sekundar­noj razini zdravstvene zaštite, a djecu do sedam godina lije­če obiteljski doktori.


Osporavani novi članak 46. navodi specijalistike koje "mogu", a ne moraju biti primarna zdravstvena zaštita. Taj članak kaže da primarna zdravstvena zaštita „može u ordinaciji imati ginekologiju, pedijatriju, obiteljsku, dentalnu medicinu, medicinu rada i sporta…Prema tumačenju pravnika, formulacija "može" u zakonskom smislu  znači da nije obvezno a to je „skliska“ formulacija jer otvara mogućnost da se jednog dana zakonito može izmijeniti primarnu zdravstvenu zaštitu na način da se određeni specijalisti (primjerice pedijatri koji su već i danas deficitarni) isključe iz PZZ, pa se tako smanji dostupnost primarne zdravstvene  zaštite.

Nastavno na osporavani novi članak 46. Idu i primjedbe na novi članak 31., u kojem stoji da normativ tko čini tim u primarnoj zdravstvenoj zaštiti određuje pravilnikom ministar zdravstva uz mišljenje nadležnih komora. Na to su primjedbe dali  i pedi­jatri i pravnici iz zdravstva koji smatraju da je sporni članak (članak 31. iz­mjena ZZZ) preopćenit i daje ministru zdravstva autoritativno pravo određivati koje će djelatno­sti biti u primarnoj, ali i kojoj će se komori obratiti za mišljenje.

„Trebalo bi kao i dosad u ZZZ navesti zdravstvene djelatnosti koje se obavljaju u primarnoj zdravstve­noj zaštiti. Nije dobro da određi­vanje timova bude prepušteno samo ministru“ - stoji u primjedbi Udruge pravnika u zdravstvu.

U članku 31. stoji i to da će mini­star, prije nego što donese od­luku, tražiti mišljenje nadležne komore. Mi tražimo i tu izmjenu jer je komora strukovno udruženje, a smatramo da treba tražiti mišljenje struke, što je Hr­vatski liječnički zbor.“ - primjedba je Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju, predsjednica dr. Đurđa Španović.

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.