Paramedicsi umjesto liječnika – sutrašnjica hitne medicine


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 29.08.2018.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Paramedicsi umjesto liječnika – sutrašnjica hitne medicine

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu dr. Grba Bujević o stanju hitne službe u Hrvatskoj: Hrvatska je među rijetkim zemljama u kojima je liječnik dio terenskog tima hitne. Zbog manjka liječnika taj se model napušta

 

„Moramo se prilagođavati. Ne samo u hitnoj medicini i ne samo u Hrvatskoj, nedostatak liječnika je problem koji se javlja u cjelokupnom zdravstvu. Moramo se prilagođavati i mijenjati naše navike i obrasce kako bismo izvukli maksimum iz svo­jih kapaciteta“ – izjavila je dr. Maja Grba Bujević,  ravnate­ljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM)  u intervjuu za Večernji list 20180817  

 

U tom je intervjuu govorila o današnjem stanju Hitne medicinska službe u Hrvatskoj, o mogućim modelima reorganizacije Hitne medicinske službe, odnosno o praksi u eu­ropskim zemljama.

 

 

Hitne medicinska služba  u eu­ropskim zemljama - ustroj timova i (ne)uključenost liječnika:

  • U europskim je zemljama uobičajeno da u timovima Hitne medicinske službe  NEMA  liječnika.
  • U  bivšim socijalističkim zemljama Europe  je nekada bila praksa da liječnik bude u timu izvanbolničke hitne medicinske službe. Međutim, zbog nedostatka liječnika se takav model Hitne napustio.
  • Hrvatska je jedna od rijetkih preostalih država u kojoj  liječnik JEST dio tima izvanbolničke hitne medicinske službe.
  • U anglosaksonskim  zemljama - u timove Hitne medicinske službe  su uključeni paramedicsi koji prolaze i do 3 godine edukacije te kasnije rade pod supervizijom liječnika.
  • U germano-frankofonskim zemljeama –  ustroj timova Hitne se zasniva na rendez-vous sistemu. To znači da  paramedicsi (njemački: Rettungsassistent i Notfallsanitäter), izlaze samostalno na inter­venciju na teren. Liječnik dolazi tek naknadno ako ga para-medics pozove  ili liječnik izlazi na teren i zajedno  s paramedicsima ako dispečer procijeni da je to nužno.
  • Hrvatskim Nacionalnim planom predviđeno je uvođenje  paramedicsa u Hitnu službu RH

 


Što su to paramedicsi?

O ustroj timova Hitne medicinska služba  i ulozi paramedicusa,  govorio je i ministar zdravstva Milan Kujundžić na presici održanoj 16.08.2018. povodom smrti Mattea Ružića u Zaprešiću: „Nitko u Europi nema toliko liječ­nika u hitnoj službi koliko ima u Hrvatskoj. Međutim, liječnici se ne javljaju na natječaje. Na 65 raspisanih specijalizacija za hitnu medicinu javilo se tek 17,18 kandidata. Stoga Hrvatskoj slijedi kao i drugim zemljama-uvođenje paramedicsa. To znači da će u hitnoj službi raditi educirani ljudi koji ne mo­raju imati medicinsku stručnu spremu nikakva stupnja.“

Ministarstvo zdravstva priprema mjere a jedna od njih je i izmjena zakonske i podzakonske  regulative koja ograničava medicinske sestre i tehničare u hitnim slučajevima u smislu davanja terapije, što sada smije samo liječnik budući da on i postavlja dijagnozu. Ta se  promjena odnosi na ovlasti djelatnika u hitnoj medicinskoj pomoći.

 

 

Brojčani pokazatelji – danas/2018., Hrvatska ima veći broj timova hitne medicine i veći broj liječnika na te­renu nego ikad prije.

U posljednjih je 6 godina  broj timova T1 povećan  gotovo 20 %:

  • 2012. godine Mreža hitne medicine je određivala  824  timova  i 66 dežurstava/pripravnosti  (595 timova T1 + 229 timova T2 + 22 dežurstva  +  44 pripravnosti)
  • od 2016. godine Mreža hitne medicine  predviđa 914 timova i 30 pripravnosti (708 timova T1 + 206 timova T2  + 30 pripravnosti)
  • Mreža** hitne medicinske službe RH je popunjena prema planu u cijeloj Hrvatskoj  a ulažu se ve­liki napori da se u timovima TI popune radna mjesta liječnika koji se često uzimaju iz bolnica i drugih dijelova javnog zdravstvenog sustava.

Broj timova hitne medicine za određeno područje predlažu  HZHMu - županijski zavodi za hitnu me­dicinu te njihove županije kao osnivači, a prijedlog se upućuje Ministarstvu zdravstva na donošenje. K tome, jedinice lokalne i područne samouprave (JLPS) mogu osigurati sredstva za zdravstvenu zaštitu stanovnika na svom području iznad standarda tj iznad onoga što predviđa Mreža hitne medicine te samoinicijativno platiti dodatni tim, no to čine sporadično.

 

Organizacija hitne medicine kakva postoji danas uspostavljena je još 2009. godine kao dio:

  • Nacionalne strate­gije razvitka hrvatskog zdravstva 2006.-2011.,
  • Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva 2012.-2020.

Međutim, okolnosti se mijenjaju: od demografskih promjena sa sve većim udjelom starog stanovništva do  migracija i otvorenog tržišta rada Europske unije za sve, uključujući medicinske djelatnike -  uzrokuju  manjak liječnika. Ne samo u hitnoj medicini i ne samo u Hrvatskoj, nedostatak liječnika je problem koji se javlja u cjelokupnom zdravstvu. Stoga se hrvatski zdravstveni sustav mora prilagođavati a građani mije­njati navike i obrasce kako bismo izvukli maksimum iz svo­jih kapaciteta,

 

„U Hrvatskoj je još 2016. godine kroz nastavak reforme Hitne predviđeno da glavnu ulogu u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi počnu preu­zimati medicinske sestre i tehni­čari sa specijalizacijom iz hitne medicine. No, Hrvatska komora medicinskih sestara zasad nije strukovno ispratila ovakav smjer razvoja ne šireći priznate kom­petencije svojih članova. Osim toga, u planu je kroz Nacionalni kvalifikacijski okvir uvođenje paramedicsa, odnosno edukacije nemedicinskog kadra za poslove izvanbolničke hitne. Time bi se dodatno ojačao teren, a liječnike bi se rasteretilo i pozicioniralo u objedinjene hitne bolničke prijmove.“ (Izvor:  dr. Maja Grba Bujević,  ravnate­ljica HZHM-a  Večernji list 20180817)

  • U izvanbolničkoj hit­noj RH trenutačno radi 859 liječnika.
  • Prosječna plaća mladog liječnika u hitnoj službi iznosi 9.000 kn mjesečno, a satnica mu je oko 80 kuna.
  • Prosječna plaća mladog medicinskog tehničara ili medicinske sestre iznosi 6.000 kn mjesečno, a satnica je oko 50 kuna.
  • U tijeku je  projekt specijalizacije iz hitne medicine za 54 doktora medici­ne koji su trenutačno zaposleni u županijskim zavodima za hitnu medicinu. Hitna služba nije baš atraktiv­na mladim doktorima - ali JLRS ulažu  veliki napori kako bi ih se privuklo da ostanu u sustavu.

 

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.