26 „grijeha“ zbog kojih opozicija traži smjenu ministra Kujundžića


Sabor RH

Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 5.10.2018.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

26 „grijeha“ zbog kojih opozicija traži smjenu ministra Kujundžića

Prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja ministru zdravstva Kujundžiću od 28. 09. 2018., potpisao je 31 saborski zastupnik. O tome se očitovala i Vlada na sjednici 04.10.2018. a predstoji i glasovanje u Saboru.  U nastavku prenosimo sažetak  „Prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja prof. dr. sc. Milanu Kujundžiću, ministru zdravstva u Vladi Republike Hrvatske od 28.09.2018.“


„Ministar Milan Kujundžić je u proteklih gotovo dvije godine mandata propustio započeti snažniju inicijativu za reformom zdravstvenog sustava.

propusti u HITNOJ MEDICINI (1-5):

1. nisu provedene zakonske i edukacijske pretpostavke za postupni stručno održivi PRIJENOS dijela posla i odgovornosti S LIJEČNIKA IZVANBOLNIČKE HITNE MEDICINE na osposobljene MEDICINSKE SESTRE I MED. TEHNIČARE, te tako  umjesto TRANSPORTNOG T2 tima hitne medicinske pomoći imati REANIMACIJSKI T2 tim, koji je u međuvremenu mogao spasiti brojne ljudske živote.

 

2. nije osnovana HITNA HELIKOPTERSKA (HEMS) i BRZOBRODSKA medicinska pomoć, CIVILNA SLUŽBA s jasno definiranim kompetencijama u skladu s pravilima struke i pravilom zlatnog sata, te međunarodnim obvezama i propisima koje diktira struka i međunarodno pravo koje se RH obvezala  provesti. Trenutno imamo TRANSPORTNU SLUŽBU S HELIKOPTERIMA HRVATSKE VOJSKE (HV), protivno međunarodnom pravu i obvezama RH, najgore od svega protivno interesima pacijenata.

Akcije potraga i spašavanja potrebno je bilo integrirati u civilnu Helikoptersku hitnu medicinsku službu (HEMS), kao što je to u ostalim zemljama članicama EU, te u skladu s time regulirati pitanje ovlasti i osiguranja tih liječnika, ostalih zdravstvenih radnika i pacijenata. U sklopu navedenog nije definirana naplate kako bi se sustav hitne helikopterske službe  približio samoodrživosti.

Nije definirana niti prijelazna faza (vojni u civilni) obzirom na zahtjeve EU da se već sada ne smiju rabiti vojni helikopteri u civilnom zbrinjavanju.

 

3. nisu uspostavljene zakonske pretpostavke za unaprjeđenje kvalitete hitne medicinske pomoći INTEGRACIJOM rada IZVANBOLNIČKIH TIMOVA HMP, prethodno izmijenjenih u skladu s točkom 1, s HITNIM PRIJEMIMA BOLNICA u kojima će brigu o pacijentima dovezenim vozilima HMP voditi dežurni liječnici specijalisti i specijalizanti iz hitne medicine, te ostali bolnički liječnici raspoređeni tog dana na rad u hitnom prijemu.

 

4. nisu provedene zakonske i druge pretpostavke za USPOSTAVU DEŽURSTVA LOM (liječnika obiteljskih liječnika, te pedijatara liječnika domova zdravlja i koncesionara VIKENDOM I BLAGDANIMA U DEŽURNIM ORDINACIJAMA obiteljske medicine i pedijatrijskim ordinacijama bilo na području lokalnog doma zdravlja (DZ), ispostave hitne medicinske pomoći (HMP), ambulante za akutna nehitna stanja u okviru LOKALNIH BOLNICA ili na drugom mjestu, a po volji i zakonskoj obvezi jedinica regionalne uprave i samouprave. Danas su u manjim mjestima  primorani za pacijente organizirati prijevoz u udaljene gradove ili mjesta gdje im može biti pružena zdravstvena zaštita zajamčena Ustavom i ZZZ-om.

 

5. nije proveden  postupak uvođenja STANDARDIZACIJE TRIJAŽE u BOLNIČKIM HITNIM PRIJEMIMA. Posljedica je da danas stradavaju nedužni pacijenti zbog neprepoznate žurnosti

 

 

propusti u PRIMARNOJ  ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI (6-7):

6. nije ojačana uloge DOMA ZDRAVLJA na razini PZZ (primarne zdravstvene zaštite),niti  FUNKCIONALNOST SUSTAVA PZZ i SKZZ (primarne zdravstvene zaštite i izvanbolničke specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite) uz:

  • osiguranje kontinuiteta skrbi za pacijente,
  • pružanje osnovne laboratorijske i radiološke dijagnostike,
  • preventivne i aktivne opće i specijalističke skrbi za pacijente,
  • rehabilitacije,
  • te zdravstvene skrbi u kući oboljelih.

7. nisu uvedeni NOVI SADRŽAJI DOMA ZDRAVLJA kroz usluge SKZZ (specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite) koje trebaju biti dostupnije i bliže korisnicima. U okviru doma zdravlja potrebno bi bilo npr. organizirati djelatnost (kao samostalnu djelatnost ili dispanzer uz funkcionalno povezivanje sa bolničkim ustanovama) za ranu intervenciju i rehabilitaciju kod djece s problemima u neuromotornom razvoju (neurolog, fizioterapeut, radni terapeut, logoped).

propusti u PREVENTIVNOJ MEDICINI (8-10):

8. nisu uspostavljeni  UČINKOVITI PROGRAMI PREVENCIJE I RANE DETEKCIJE KRONIČNIH NEZARAZNIH I MALIGNIH bolesti, jer postojeći su nažalost dokazano neučinkoviti čemu svjedoče sami oboljeli, obitelji, ali i crne međunarodne statistike, u kojima Hrvatska zbog zanemarivanja značaja preventivne medicine postaje egzemplar nerazumijevanja suvremenih trendova razvijenih zemalja EU.

 

9. nije donesen  NACIONALNI PLAN ZA BORBU PROTIV RAKA, a na što ministra obvezuju prethodno, u Hrvatskom Saboru, prihvaćena strategija razvoja zdravstva 2012.-20., Nacionalni program reformi, te strateški planovi ministarstva zdravstva.

 

10. nije donesen PRAVILNIKA ZA OZNAČAVANJE GENETSKI MODIFICIRANIH PROIZVODA i proizvoda koji u sebi sadrže i/ili se sastoje ili potječu od genetski modificiranih organizama (GMO).

 

 

propusti u FINANCIRANJU I ORGANIZACIJI ZDRAVSTVA (11-24):

11. nije postignuta  financijsku cjelovitost javnog zdravstva- ministar Kujundžić  je trebao zahtijevati dosljednu provedbu zakona koji obvezuju DRŽAVU NA UPLATU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZA POSEBNO RANJIVE SKUPINE GRAĐANA.

 

12. nisu  unaprijeđivani POSTUPCI JAVNE NABAVE.

 

13. nije objedinjena ili decentraliziranu JAVNU NABAVU TEMELJEM NOVOG UGOVORA O JAVNOJ NABAVI (javna nabava mora pratiti kategorizaciju bolnica, ne smije se događati da se nabavljaju skupi uređaji bez odgovarajuće stručne potpore djelatnika koji na njima trebaju raditi).

 

14. nije provedena  STANDARDIZACIJU I KATALOGIZACIJU roba i usluga u zdravstvu (JAVNA NABAVA).

 

15. nije reorganiziran HZZO i NAČIN PLAĆANJA USLUGA kako bi zdravstvo bilo ekonomski održivo. Primjerenijom organizacijom, planiranjem i upravljanjem javnim zdravstvom moguće je racionalizirati troškove bez rizika po zdravlje bolesnika, što su neke bolnice postigle.

 

16. nije kvalitetno pripremljen, ni kvalitetno implementiran toliko potreban projekt PRIORITETNE LISTE.  Nije donio očekivano povećanje dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite na području cijele države. Načini na koje se moglo - ali nije- smanjiti liste čekanja:  redovitim INFORMATIČKIM NADZOROM, osnivanjem JEDINICA CENTRALNOG NARUČIVANJA, JEDINSTVENIM PREGLEDOM SVIH LISTA, racionalizacijom INDIKACIJA za pojedine radiološke i ine pretrage, završavanjem projekta eNARUČIVANJA radi SPRJEČAVANJA DUPLICIRANJA NARUČIVANJA, uključivanjem raspoloživih sredstava u zanavljanje i nabavku uređaja, UKLJUČIVANJEM PRIVATNIH ZDRAVSTVENIH USTANOVA za dg. gdje su liste čekanja dulje od EU standarda po cijenama javnozdravstventh usluga; radom u DVIJE SMJENE ukoliko za to ima raspoloživih ljudskih kapaciteta i u skladu s radnim propisima RH, te DIO PRETRAGA PROVESTI NA RAZINI PZZ pri DZ ili skupnim LOM PRAKSAMA

 

17. nije provedena KATEGORIZACIJA ni AKREDITACIJA javnih zdravstvenih ustanova.

 

18. i dalje ostaje NEISPLAĆEN  DODATAK ZA POSEBNE UVJETE RADA u PREKOVREMENOM RADU svima koji na to imaju pravo temeljem Kolektivnog ugovora (KU) u zdravstvu od 1. prosinca 2013., ali i temeljem novog KU kojim su prava jednako određena. Nije provedena izmjena NAČINA OBRAČUNA PLAĆA u zdravstvu kako bi se obračun učinio zakonitim, a ne zatvarati oči pred činjenicom kako su brojni sudovi diljem Hrvatske donijeli već pravomoćne presude u korist tužitelja zdravstvenih radnika. Ovako se nastavlja bezakonje jer se nedavnim tužiteljima, isplaćenima po pravomoćnoj presudi s kamatama na teret poreznih obveznika i dalje, u svim zdravstvenim ustanovama,  nastavlja isplaćivati plaća na nezakonit način.

 

19. ministar Kujundžić je skandalozno  pokušao UTJECATI NA SUDBENU VLAST kroz dopis ministru pravosuđa u kojem PROBLEMATIZIRA AKTUALNU RAZLIČITU SUDSKU PRAKSU U RADNIM SPOROVIMA ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA i njihovih ustanova vezanih uz vrednovanja prekovremenog rada.

 

20. nije dovoljno učinjeno da se  MAKSIMALNO ISKORISTE KAPACITETI: davanje u KONCESIJU javne bolničke opreme i prostora izvan redovitog radnog vremena; INTEGRIRANJE KAPACITETE PRIVATNOG ZDRAVSTVA i potreba hrvatskih pacijenata na građanima prihvatljiv način i dr.

 

21. nije dovoljno učinjeno u provođenju POTICAJNIH MJERA OSTANKA ZDRAVSTVENIH RADNIKA u Hrvatskoj: nagrađivanje zdravstvenih radnika istaknutih većim radnim doprinosom; veća materijalna i nematerijalna prava zdravstvenih radnika kao što su stan, jaslice, vrtić, škola, stipendije pripravnicima, specijalizantima, novčana potpora zdravstvenim radnicima za rad u manje razvijenim područjima RH, uređivanje uvjeta za beneficiran radni staž u skladu s propisima EU, pripreme i provedbe rješenja temeljem kojeg cjelokupan rad kod poslodavca ulazi u mirovinski staž, a ne samo redovni rad kao danas.

 

22. nisu usvojeni SUVREMENI VREMENSKO - KADROVSKI NORMATIVI u pružanju zdravstvene zaštite.

 

23. nije osnovan „SREDIŠNJI REGISTAR MEDICINSKE OPREME" (vrste, godišta, broj obavljenih procedura, raspodijeljenost).

 

24. napravljen je propust u 2017. godini PRILIKOM KANDIDATURE ZA SJEDIŠTE EMA-e  (Europska agencija za lijekove). Trebalo je kvalitetno aplicirati,  a ne poslati nepotpunu prijavu i tako eliminirati Hrvatsku iz uže konkurencije.


propusti u BOLNIČKOM ZDRAVSTVENOG SUSTAVA (25-26):

25. nije donesen novi NACIONALNI PLAN RAZVOJA BOLNICA u RH. ranije donesen (Masterplan bolnica) nije zaživio i traži hitnu reviziju s jasnim smjernicama u smislu udruživanja primarno funkcionalnih djelatnosti, a po potrebi i bolnica, uz jasnu analizu financijske održivosti

 

26. nije pripremljena, ni započeta izgradnja toliko potrebne suvremene NOVE DJEČJE BOLNICE.

 

Pri stupanju na dužnost ministra u Vladi Republike Hrvatske, Milan Kujundžić je prisegnuo da će svoju dužnost obavljati savjesno i časno, poštujući Ustav, zakone i pravni poredak RH. Međutim sve gore navedeno,  kao i grubo i neprimjereno vrijeđanje saborskih zastupnika, kao i svojih kolega liječnika izravno dovodi u pitanje ministrov kredibilitet kao osobe, a time i mogućnost da u budućnosti nastavi obnašati funkciju ministra u Vladi RH.

 

Brojni propusti i nečinjenja kojima je onemogućio Ustavom zajamčeno pravo građana na zdravstvenu zaštitu, pridonio nastavku rasta mortaliteta od malignih bolesti i kroničnih nezaraznih bolesti, skrivio nezaslužene invaliditetom i komorbiditetima obilježene sudbine pacijenata, govori u prilog da ministar Kujundžić  nije postupao sukladno danoj prisezi čime je uvelike narušena njegova vjerodostojnost kao ministra u Vladi RH te je istovremeno dovedena u pitanje i vjerodostojnost Vlade RH.

 

Slijedom svega iznijetog, Milan Kujundžić nije više osoba koja može i smije obnašati dužnost ministra zdravstva u Vladi Republike Hrvatske, pa podnositelji ovog Prijedloga predlažu da Hrvatski sabor nakon provedene rasprave donese Odluku o iskazivanju nepovjerenja Milanu Kujundžiću, ministru zdravstva u Vladi RH.“ (Izvor: sabor.hr)



Potpisnici „Prijedloga za pokretanje pitanja povjerenja prof. dr. sc. Milanu Kujundžiću, ministru zdravstva u Vladi Republike Hrvatske od 28.09.2018.“ su: 1. Ines Strenja Linić,  2. Marko Sladoljev, 3. Sonja Čikotić, 4. Hroje Runtić, 5. Nikola Grmoja,  6. Ante Pranjić, 7. Robert Podoljnjak, 8. Tomislav Panenić,  9. Tomislav Žagar,  10. Božo Petrov,  11. Miro Bulj,   12. Ivana Ninčević Lesandrić,  13. Slaven Dobrović,  14. Peđa Grbin, 15. Željko Jovanović, 16. Gordan Maras, 17.Nenad Stazić, 18. Damir Tomić, 19. Stjepan Kovač, 20. Marko Vešligaj, 21. Branko Grčić, 22. Vedran Babić, 23. Damir Matelja, 24. Siniša Varga, 25. Predrag Matić, 26. Davor Vlaović, 27. Ivan Vilibor Sinčić, 28. Branimir Bunjac, 29. Ivan Pernar,  30. Goran Aleksić,  31. Marin Škribola.

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.