Tko se boji novog studija medicine u Puli?


Autor/Izvor: SUPRA

Objavljeno: 12.10.2018.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Tko se boji novog studija medicine u Puli?

Pokretanje studija medicine na Sveučilištu u Puli ima opoziciju u dekanima četiriju studija medicine u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, a s druge strane ima podršku Hrvatske liječničke komore i drugih fakulteta.

 

Vijest o pokretanju studija medicine na Sveučilištu u Puli podijelila je fakultetske, liječničke i političke krugovima te potaknula niz pitanja:

  • tko se i zašto protivi pokretanju novog studija medicine na Sveučilištu u Puli kad se zna da Hrvatska već sada nema  dovoljno liječnika?
  • tko može i prema kojim kriterijima stati za katedru medicinskih fa­kulteta?
  • je li ulaz u medicinsku akademsku zajednicu selektivan ili čak diskriminirajući?
  • je li medicinska akademska zajednica elitistič­ki zatvoreni krug?

 

Protivnici pokretanja studija medicine na Sveučilištu u Puli su dekani četiriju posto­jećih medicinskih studija (MEF u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku). U zajed­ničkoj izjavi, dekani četiriju MEF-ova navode da bi Pula bila sedmi studij medicine jer su već pokrenuti planovi za peti i šesti studij medicine:

  • na Sveučilištu Sjever (*)
  • na  Katoličkom sveučilištu (**)

Nadalje,  u zajedničkom zaključku četiriju "medicinskih dekana" stoji  da su oni u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku već sada kadrovski potkapacitirani, što povlači pitanje tko će predavati na pulskom i dru­gim novim studijima medicine? Oni smatraju da je neizostavno ispuniti preduvjete prije odluke o pokretanju bilo kojeg daljnjeg novog studija medicine;

  • postoji li potreba,
  • je li zadovoljen ekonomski krite­rij/isplativost studija,
  • postoji li odgovarajući prostor i oprema
  • jesu li ispunjeni visoki kriteriji pretkliničke i kliničke nastave,
  • je li određen jasan ustroj,
  • postoji li demografska slika (procjena potreba).

 

Iz Pule je ubrzo odgovorio prof. dr. sc. Alfio Barbieri, rektor Sveučilišta u Puli:

„Očekivao sam da će nam eventualno dati potporu i pomoć, a ne da nas spre­čavaju da se razvijamo. Nije čudno što nam ljudi odlaze iz Hrvatske jer s takvim mentalitetom, stavom i ponašanjem tjeraju Hrvatsku da otiđe..

Ne znam zašto se 4 dekana medicine u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku uopće o  nama brinu, imaju svoju institu­ciju, a vjerojatno i svoje probleme. Nisu ni pozvani da o tomu prosuđuju. Imamo državne institucije koje se o tomu brinu,  tu je i Istarska županija i Grad Pula, koji zna­ju kakve mi imamo potrebe…

Nema govora da bismo pokrenuli  studij medicine nepripremljeno. Svi su nam predmeti pokriveni jako kvalitetnim kadrovima, koji imaju i me­đunarodnu reputaciju. Tu su imena niza poznatih liječnika profesora, od prof. dr. sc. Josipa Paladina, umirovljenog neurokirurga s Rebra, i stručnjaka jakih životopisa koji se vraćaju iz inozemstva…

Studij medicine će Puli donijeti dodatno i mate­rijalno i nematerijalno bogatstvo: porasti će kvaliteta zdravstvenih ustanova i usluga građanima, omogućit će se otvaranje novih radnih mjesta specifično u zdravstvenom turizma...“. (Izvor: izjava prof. dr. sc. Barbierija u Večernjem listi 20180929)

Rektor Sveučilišta u Puli prof. dr. sc. Alfio Barbieri, planira već  iduće akademske godine 2018./2019. upisati prvih 60 studenata medicine. Predstoji još dovršiti dio formalne procedure… Na potezu je dalje državna admi­nistracija, Ministarstvo obrazo­vanja, ali i Ministarstvo zdravstva, iz kojeg još nisu poslali jasan stav. Istovre­meno, pojavile su se informacije  o skorim zakonskim izmjenama visokog obrazova­nja i njegovom otvaranju tržištu…

 


Zagovornici i podržavatelji pokretanja studija medicine na Sveučilištu u Puli su  Hrvatska liječnička komore (HLK) i  druga manja Sveučilišta..

 

Iz HLK-a su još proljetos dali preporuku za osniva­nje medicine u Puli. Obnašatelj dužnosti predsjednika HLK  dr. sc. Krešimir Luetić kaže:

„Ta je preporuka izdana nakon što je Izvršni odbor HLK te­meljito analizirao prijedlog koji nam je  dostavio rektor prof. dr. Alfio Barbieri, a u kojem je vrlo argumentirano upozorio na objektivnu potre­bu osnivanja studija medicine u Puli. Priloženi prijedlog strukture studijskog programa te način okupljanja znanstveno-nastavnog kadra, HLK je ocijenila dobro osmišljenim i u praksi provedivim konceptom.

**Izuzev zahtjeva Sveučilišta u Puli, HLK  nije zaprimila ni jedan prijedlog ili inicijativu za osnivanje novih medicinskih studija.“ (Izvor: izjava. dr. sc. Luetić  u Večernjem listi 20180929)

 

*Rek­tor Sveučilišta Sjevera prof. dr. sc. Marin Milković, daje podršku  pokretanju studija medicine na Sveučilištu u Puli:

„Sveučilište Sjever ne pokreće i nema u planu pokrenuti studij medicine. Ima 8 javnih Sveučilišta i 190 sastavnica, i što će 4 sastavnice (op. MEF u u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku) govoriti Sve­učilištima što će raditi? To je au­tonomija Sveučilišta, profesora i čelnika te ustanove i oni u Puli najbolje znaju što je u Istarskoj županiji potrebno.“ (Izvor: izjava prof. dr. sc. Milkovića za Večernji list 20180929)

 

Srž problema je najbolje formulirao izv. prof. Robert Kolundžić, predsjednik Hrvat­skog ortopedskog društva. On je tužbom na Ustavnom sudu prije 8 godina srušio pravilnike o biranju kandidata u zvanja i za radna mjesta zagrebačke medi­cine. Naime, u tim su pravilnici­ma,  zakonske alternativne uvjete na medicini preobličili u svoje obvezatne pozivajući se na autonomiju Sveučilišta:

 

„Visoko obrazovanje i zdravstvo jedini su sustavi koji nisu prošli tranziciju iz socijalističkog poslo­vanja u tržišnu utakmicu. Tržišna utakmica nema negativnog učin­ka na društvo, osim na pojedin­ce. Danas se visoko obrazovanje previše integriralo u zdravstveni sustav i obratno.

Opiranje pulskoj ideji i otvaranju novih medicina je stagnirajući stav. Jedina opasnost u otvaranju novih me­dicinskih fakulteta je hiperpro­dukcija kadrova. Pa, stoga, ako se ne uvedu testovi psihologije i inteligencije, što je vani obvezno, onda ćemo dobiti velik problem za društvo. To je velika mana i današnjih fakulteta što nemaju takva testiranja - objašnjava dr. Kolundžić navodeći da će ova situacija neminovno izazvati tektonski poremećaj na tržištu.

Medicinskim stu­dijima treba otvaranje tržištu. Svako povećanje mo­gućnosti tržišne utakmice donosi posljedično povećanje kvalitete.“ (Izvor: izjava izv. prof. Kolundžića za Večernji list 20180929)

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.