M.Spitzer "Digitalna demencija: Kak mi i naša djeca silazimo s uma"


Autor/Izvor: www.lijevak.hr; Nacional 20190212; de.wikipedia.org

Objavljeno: 19.03.2019.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

M.Spitzer "Digitalna demencija: Kak mi i naša djeca silazimo s uma"

PSIHIJATAR I NEUROZNANSTVENIK MANFRED SPITZER u knjizi „Digitalna demencija: Kako mi i naša djeca silazimo s uma“ tvrdi da pametni telefoni, računala, satelitska navigacija i stalna povezanost s internetom smanjuju mentalni napor, pa se javlja ovisnost o

 

U srednjem vijeku smirivali su djecu alkoholom i opijumom. Danas ima roditelja koji pametne telefone daju djeci od najranije dobi i ne vode računa o količini vremena koje djeca provode u korištenju tehnologije. A takvi uređaji  štete razvoju moz­ga i uzrokuju ovisnost – tvrdi Manfred Spitzer*, njemački neuroznanstvenik i psihijatar kliničar, autor brojnih znanstvenih i publicističkih radova od kojih izdvajamo:

  • Digitalna demencija: Kako mi i naša djeca silazimo s uma (2012.),
  • Cyberbolesno! Kako digitalizacija uništava naše zdravlje (2015.),
  • Smartphone-epidemija. Opasnosti za zdravlje, obrazovanje i društvo (2018.)

 

Pored Nicholasa Carra i Susan Greenfield, Spitzer je među prvima  spoznao ozbiljnost problema i dao mu odgovarajući naziv koji je do danas  postao općeprihvaćen – digitalna demencija**.  

 

K tome, Manfred Spitzer je jedan od rijetkih koji pokušava na temelju znanstvenih činjenica istaknuti negativne utjecaje digitalnih medija i informatičkih tehnologija na djecu, razvoj njihova mozga te općenito na kognitivne procese kod čovjeka  te predlaže i zauzima se za njihovo rješavanje koje bi bilo utemeljeno na objektivnim znanstvenim spoznajama. A njegova djela u stručnoj i općoj populaciji, omogućavaju bolje shvaćanje (pozitivnih i negativnih) učinaka pametnih telefona, računala, satelitske navigacije i stalne povezanost s internetom - na razvoj mozga i kognitivne procese.

 

Kritizirali su njegove izjave o tome da je internet veći problem od alkohola, cigareta i droge ali u srpnju 2018. je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) stavila na listu poremećaja ovisnost o internetu i kompjuteru te je to sad i formalno ovisnost i po­remećaj u ponašanju.

 

*Manfred Spitzer (61), njemački neuroznanstvenik i psihijatar. Di­rektor je Psihijatrijske sveučilišne bolnice u Ulmu i osnivač Centra za neuroznanost u tom gradu. Predavao je na uglednim sveučilištima u Heidelbergu, Harvardu i Oregonu…Objavio je više znanstvenih radova iz područja neuroznanosti, učenja, psihologije i psihijatrije. Dobitnik je brojnih znanstvenih nagrada i priznanja.

Spitzer je najpoznatiji po tvrdnjama da pametni telefoni, digitalni asistenti, računala, satelitska navigacija i stalna povezanost s interne­tom, smanjuju ili poništavaju mentalni napor, pa se javlja ovisnost o tehnologiji, a psihičke sposob­nosti čovjeka sve više slabe. Te je teze elaborirao u knjizi "Digitalna demencija: Kako mi i naša djeca silazimo s uma"(2012.), u kojoj upozorava roditelje da djeci, čiji je mozak još u razvoju, ograniče vrijeme provedeno ispred ekrana digitalnih medija.

Ključna je premisa da nas elektronički mediji – pametni telefoni, digitalni asistenti, računala, satelitska navigacija i stalna povezanost s internetom – „oslobađaju“ uobičajenih mentalnih napora te stoga postajemo sve ovisniji o tehnologiji, a naše psihičke sposobnosti slabe.

Mnoga djeca nemaju potrebe pamtiti informacije jer znaju da ih u svakom trenutku mogu „uguglati“, kaže Manfred Spitzer. Multitasking ili rad na više stvari istovremeno, sumanuto klikanje od stranice do stranice, odvlači djeci pažnju, rasipa energiju i remeti fokusiranje na ono što je važno:

  • Pažnja i koncentracija: što više vremena provode surfajući i igrajući razne igrice, djeca će imati više problema s pažnjom i koncentracijom. K tome,  igrice mogu izazvati ovisnost 
  • Društvene vještine:  što više vremena provedu pred ekranima elektroničkih medija, djeca će imati to lošije društvene vještine, bit će nesocijalizirana i frustrirana. (Izvor: www.lijevak.hr)

 

**Digitalna demencija - što ne­uroznanost pokazuje, što znamo o mozgu u doba digitalizacije? Manfred Spitzer je među prvima spoznao ozbiljnost problema povezanih s pretjeranim korištenjem tehnologije i dao mu odgovarajući naziv koji je do danas  postao općeprihvaćen – digitalna demencija.

 

Najveće otkriće u neuroznanosti u posljednjih nekoliko desetljeća bilo je to da se mozak korište­njem konstantno mijenja. To ranije nije bilo poznato, ali sada znamo da je mozak poput kompjutora: postoji stotine milijardi neurona koji su u nepre­stanoj komunikaciji putem električnih signala. Ta interakcija utječe na to da se veza između neurona mijenja, a proces koji uvelike utječe na funkcio­niranje mozga je učenje.

 

Puno toga proizlazi iz te činjenice:

  • što više koristiš mozak, to lakše učiš. Ali - ne učiš dok koristiš tehnologiju, moraš ko­ristiti mozak što više kako bi naučio što više.
  • za razliku od kompjute­ra - mozak ne može biti prenatrpan.To znači da će netko tko zna 5 jezika lakše i brže naučiti šesti jezik, nego netko tko zna samo materinji jezik pa želi naučiti drugi jezik. To je i znanstveno dokazano. Ako kompjuter ima kapacitet ispunjen 95%, ostaje još 5%. Kod mozga postoji, paradoks: što je više toga već u njemu, to više toga i stane. To je ono što zovemo učenjem.

Danas se često čuje tvrdnja da mladi, uronjeni u digitalno doba, ne moraju znati neke stvari zato što mogu guglati. Tvrdi se da im ostaje prostora za druge stvari ako ne pune glavu onim nepotrebnim. To je glupost. Nećeš naučiti bolje kineski ako nisi naučio engleski i sačuvao prostor za kineski !!!

 

Jednom kada znamo jednostavne činjenice o mozgu, znamo da sve što činimo da olakšamo školu, primjerice, kada stalno koristimo džepni kalkulator umjesto da računamo sami,  doprinosi tome da se mozak ne trenira.

 

Alati koje odrasli koriste za pripomoć u poslu, ne mogu koristiti djeci pri učenju u školi - kada ti alati učenje one­mogućuju! Ne učiš dok koristiš tehnologiju, moraš ko­ristiti mozak što više, kako bi naučio što više.

 

Činjenica je da u starijoj dobi dolazi do mentalnog pada. To je uzrokovano različitim utje­cajima i bolestima, a do takvih bolesti dolazi kada dovoljno neurona odumre. No što se više mozak razvije, do mentalnog pada će doći u sve starijoj dobi.

U udžbenicima iz neurologije najčešći savjet u vezi demencije je stav­ljanje što većeg naglaska na učenje i obrazovanje u mlađoj dobi!“ (Izvor: intervju M. Spitzer, Nacional 20190212; https://de.wikipedia.org/www.de.wikipedia.org)

 

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.