Praznik rada: krah finskog socioekonomskog eksperimenta s temeljnim dohotkomah


Autor/Izvor: Večernji list 20190209

Objavljeno: 2.05.2019.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Praznik rada: krah finskog socioekonomskog eksperimenta s temeljnim dohotkomah

Hoće li se nezaposleni, ako im država osigura „temeljni dohodak“ bez obzira na to jesu li posao našli ili nisu, više zapošljavati i intenzivnije tražiti posao? Rezultat finske studije je negativan.

 

I dok talijanski socioekonomski eksperiment s „građanskim dohotkom“ upravo počinje -  finski je socioekonomski dvogodišnji eksperiment s „temeljnim dohotkom“ nedavno završio.

 

Ključno je pitanje bilo: hoće li se nezaposleni, ako im država osigura „temeljni dohodak“  bez obzira na to jesu li posao našli ili nisu, više zapošlja­vati?

 

Odgovor je negativan. Rezultati istraživanja govore da je izostao značajniji (pozitivan) učinak na zapošlja­vanje.

 

Finska je bila prva zemlja koja je prije 2 godine započela socioekonomski eksperiment -  „projekt temeljnog dohotka“:

  • odabrano je 2.000 nezaposlenih ljudi, starih iz­među 25 i 58 godina - metodom slučajnog uzorka,
  • njima je država isplaćivala 560 eura mjesečno, tijekom 2 godine, bez obzira na to jesu li u međuvremenu našli posao ili nisu.

Kada je nakon 2 godine „projekt temeljnog dohotka“ okončan, rezultati studije su bili dvojbeni:

  • onih 2.000 osoba kojima je država isplaćivala temeljni dohodak, bili su u prosjeku jedva 0,5 dana godišnje „zaposleniji“ od kontrolne skupine koja nije dobila nikakvu državnu pomoć, što je vrlo mala razlika.
  • No, primatelji temeljnog dohotka doživljavali su manje stresa, mogli su se lakše koncen­trirati te su imali manje zdrav­stvenih problema od kontrolne skupine koja nije dobila državnu pomoć. Uz to su imali i više povjerenja u svoju budućnost i vjere da utječu na svoj društveni status, pokazala je studija.

Finski socioekonomski eksperiment i istraživanje u koje su nade polagali brojni europski ekonomisti i poli­tičari, pokazuje da će:

  • nezaposleni ljudi koji d države primaju temeljni dohodak, biti sretniji, zadovoljniji i zdraviji,
  • ali da neće naći posao ništa lakše od onih nezaposlenih koji od države nisu primali  temeljni dohodak. (izostao je značajniji/pozitivan učinak na zapošlja­vanje)

Zagovornici socioekonomskog eksperimenti s „temeljnim dohotkom“ za nezaposlene, bili su uvjereni da će ta mjera  ohrabriti nezaposlene da po­krenu svoj posao i povećati zaposlenost.

 

Protiv­nici socioekonomskog eksperimenti s „temeljnim dohotkom“ za nezaposlene, tvrdili su otpočetka da će ta mjera smanjiti motivaciju ljudi da rade, odnosno traže posao i da zaposlenost neće rasti.

 

Finski ministar socijalne skrbi i zdravstva Pirkko Mattila obznanio je da se mo­del „temeljnog dohotka“ za nezaposlene - kakav je bio uspostavljen u netom završenom dvogodišnjem ekspe­rimentu - vjerojatno neće koristiti kao javna politika, ali da su „rezultati istraživanja bili korisni“. Obzirom na ishode dvogodišnjeg eksperimenta, neodrživ je to model za budućnost jer bi za 5% povećao finski deficit.

 

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.