Socijalna i ekonomska slika studentskog života u Hrvatskoj


Autor/Izvor: IRO

Objavljeno: 22.09.2011.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Socijalna i ekonomska slika studentskog života u Hrvatskoj

Nacionalno izvješće istraživanja EUROSTUDENT za Hrvatsku

 

EUROSTUDENT je međunarodno istraživanje  o  različitim aspektima studentskog života i visokog obrazovanja koje se provodi u 25 europskih zemalja. Istraživanje  daje podatke  o  demografskom profilu studentske populacije, o troškovima studija, izvorima financiranja i vrsti smještaja tijekom studija, o prethodnom obrazovanju i načinu ulaska u sustav visokog obrazovanja, o raspolaganju vremenom za studijske obaveze, odnosno za rad za vrijeme studija i praznika te planove za studij i usavršavanje u inozemstvu.

Tijekom 2010. godine  u istraživanju je po prvi put sudjelovala i Hrvatska. Realizirani uzorak istraživanja broji 4664 studenata  koji su u lipnju 2010. godine ispunili upitnik, postavljen na internetskoj stranici www.eurostudent.hr U istraživanje su se mogli uključiti redoviti ili izvanredni studenti koji su 2010. studirali  u Hrvatskoj na pred-diplomskoj i diplomskoj razini studija (bilo po predbolonjskom ili bolonjskom programu) na javnim i privatnim visokim učilištima. Nositelji provedbe istraživanja u Hrvatskoj bili su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Institut za razvoj obrazovanja, dok je u pripremi, provedbi i praćenju istraživanja sudjelovala mreža od 30 domaćih i međunarodnih institucija.

Razlike prema vrsti studija
Hrvatski sustav visokog obrazovanja je binarni sustav, koji uključuje studente sveučilišnih studija (ISCED 5A) i stručnih studija (ISCED 5B). Prema podacima DZS, gotovo dvije trećine hrvatskih studenata je upisano na  sveučilišni studij (65%), dok je jedna trećina studenata upisana na stručni studij (32%).

Razlike prema obliku vlasništva obrazovnih institucija
Na javnim visokim učilištima  studira 93% studenata  a tek 7% studenata  studira na privatnim  učilištima.

Razlike prema statusu studenata
U Hrvatskoj trenutno postoje tri studentska statusa na visokim učilištima: redoviti studenti (s plaćanjem školarine), redoviti studenti (bez plaćanja školarine) te izvanredni studenti (s plaćanjem školarine). Istraživanje  EUROSTUDENT pokazuje da većina studenata (60%)  plaća školarinu, od toga  35% u statusu redovitog studenta uz plaćanje školarine, a 25% u statusu izvanrednog studenta.
Među studentima koji ne plaćaju školarinu  najviše ih je  na sveučilišnim studijima (61%)i to među studentima prirodnih znanosti (92%), biotehničkih znanosti i umjetničkog područja (79%) te studentima biomedicine i zdravstva (76%).

Bolest kao prepreka u studiranju
15% studenata navodi kako kronične bolesti, tjelesni invaliditet, psihički poremećaji te ostali zdravstveni problemi  utječu na tijek njihovog studija.
Među studentima biomedicine i zdravstva  čak 8%  studenata navodi kronične bolesti ili psihičke poremećaje  te u 0,2  %  slučajeva tjelesni invaliditet.
Čak   dvije trećine studenata koji su naveli kako se tijekom studija susreću s fizičkim ili men­talnim teškoćama -  smatraju kako se nedovoljno vodi računa o njihovim problemima (43% navodi kako se uopće ne vodi računa, a još 25% kako se ne vodi računa).

Pristup visokom obrazovanju, socijalni profil studenata
Šanse za pristup visokom obrazovanju daleko su više za studente obrazovanijih roditelja nego li za studente čiji su roditelji završili samo osnovnoškolsko obrazovanje ili trogodišnje srednje škole. Gotovo polovici studenata barem jedan od roditelja ima tercijarno obrazovanje (45%). 
Studenti čiji roditelji imaju tercijarno obrazovanje su i pri sveučilišnim studijima više nego prosječno zastupljeni među studentima biomedicinskih studija i zdravstva (68%), u nešto manjoj mjeri kod prirodnih i tehničkih znanosti (52% i 53%), dok su takvi studenti nešto manje zastupljeni u humanističkim (50%), biotehničkim (48%) i društvenim (46%) područjima.

Prethodno obrazovanje i način ulaska u sustav visokog obrazovanja
Više od polovice studenata (53%), je studij upisalo nakon gimnazije dok se 41% studenata upisalo na osnovi završene četverogodišnje srednje strukovne škole. Oko 4% studenata je studij upisalo nakon trogodišnje srednje strukovne škole.

Smještajstudenata za vrijeme studiranja
Gotovo svaki drugi student živi u  roditeljskom domu (45%)  dok  približno  svaki treći student živi kao podstanar (31%).  Podjednak broj studenata je smješten  u  studentskom domu  (11%)

ili žive kao samci  u vlastitom stanu (12%).

Životni troškovi i potrošnja studenata
Hrvatskom studentu u prosjeku  treba  31.510 kuna  godišnje da pokrije  sve troškove života i studiranja. U  taj su iznos uključeni izravni troškovi studija - školarina, upisnina i druga davanja vezana uz studij -  i iznose prosječno 5.632 kune godišnje. Ostali troškovi  nisu izravno povezani sa  studiranjem, to su uobičajeni životni troškovi i oni u prosjeku  iznose  25.878 kuna godišnje.

Kada su u pitanju izravni troškovi studija,  razlika između redovitih studenata koji ne plaćaju školarinu i  onih koji je plaćaju - na godišnjem nivou je više no deseterostruka (770 kuna na upisnine ili prijavnice u odnosu na  prosječnu školarinu od  oko 8.800 kuna godišnje).
Kada su u pitanju  životni troškovi- specifično troškovi smještaja, oni su najniži u studentskim domovima, a najviši u podstanarstvu.

Financiranje studija
Hrvatski student  dobiva novčanu potporu ili zarađuju u  prosjeku  1.937 kuna mjesečno.Većinu studenata (82%) financijski pomaže obitelj a 28% studenata dobiva stipendiju. Tek 3% studenata koristi studentske zajmove.

Studentske stipendije predstavljaju značajniji izvor prihoda za studente sveučilišnih studija, one koji ne plaćaju školarinu i naročito studente koji žive u studentskom domu. No čak i kod onih najskromnijih studenata, stipendije predstavljaju u prosjeku tek trećinu prihoda a prosječan iznos stipendije je  807 kuna mjesečno.
Značajno je da studenti na stručnim studijima imaju nižu šansu za ostvarivanje stipendije u odnosu na studente sveučilišnih studija: 33% studenata sveučilišnih studija prima stipendiju, u odnosu na 18% studenata stručnih studija.

Plaćeni poslovi tijekom studija
Tijekom semestra -  plaćene poslove obavlja u prosjeku 45% studenata,  bilo da je to  stalan posao (18%) ili povremeni posao (27%). Stalno zaposlenih ima više među studentima stručnih studija (29%)  no među studentima sveučilišnih studija (12%).

Za vrijeme praznika - plaćene poslove obavlja  obavlja u prosjeku  53% studenata. Honoraraca je više među studentima stručnih studija (60%) no među studentima sveučilišnih studija (49%).
Prije upisa na studij -  iskustvo plaćenog posla (stalnog ili povremenog) imalo je 46% studenata.

Stalan posao je imala  četvrtina (25%) studenata stručnih studija i tek 5% studenata sveučilišnih studija.

Raspolaganje vremenom za studentske obaveze
Najviše studenata tijekom prosječnog tjedna u učenju i studiranju provede više od 30 sati, dakle ekvivalent punog rad­nog vremena, što je u skladu s ECTS normom.
Među studentima  koji troše više od 30 sati tjedno na studijske obveze- ima  najviše studenata  biomedicinskih znanosti i zdravstva (90%).

Studij u inozemstvu, međunarodna dimenzija i mobilnost
Svega 2% studenata navodi kako je do sada imalo iskustvo studiranja u inozemstvu  a  21%  studenata  pokazuje interes za buduće obrazovne aspiracije u inozemstvu,  dok 77% studenata nema namjeru studirati u inozemstvu.
Studentima koji su uspjeli studirati u inozemstvu glavni izvor financiranja tog studija bila je obitelj (74%) a  većina navodi osobni razvoj  kao motivacijski faktora za studiranje u inozemstvu  (72%).

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.