Dan bolesnika_11_02_ 2012_ kakva nam zdravstvena skrb treba?
Autor/Izvor: SUPRA
Objavljeno: 11.02.2012.
Printaj članakPodijeli s prijateljima na:
Ključne riječi:
Dan bolesnika_11_02_ 2012_ kakva nam zdravstvena skrb treba?
Novi ministar zdravlja prvim odlukama trasirao smjer u kojem će voditi svoj resor
Obilježavanje Svjetskog dana bolesnika je poticaj za promišljanje: što to znači “poboljšanje zdravstvene skrbi” u našoj sredini? Neizostavan je novac – materijalna ulaganja, da bi suvremena dostignuća znanosti i tehnologije bila uključena u unaprijeđenje zdravstvenog sustava i zdravlja građana. No, potrebno je i više od toga. Novi ministar zdravlja već je prvim odlukama trasirao smjer u kojem će voditi svoj resor.
Preimenovanje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi u Ministarstvo zdravlja
Na prvi pogled to izgleda kao površan “kozmetički” zahvat. No, riječ je o pozicioniranju temeljnih pojmova koji su u društvima s duljom građanskom, tržišnoprivrednom i demokratskom tradicijom samorazumljivi - ali u Hrvatskoj još nisu afirmirani u dovoljnoj mjeri: zdravstvena skrb nije “podskup” socijalne skrbi; postoji solidarnost zdravih s bolesnima ali postoji i imovinski census; postoji standard u liječenju ali postoji i nadstandard...
U Hrvatskoj još ima mnogo ljudi s pasivnim odnosom prema svom zdravlju (naslijeđenim iz predtranzicijskog razdoblja) koji smatraju da se “viši autoritet” mora brinuti o njihovu zdravlju i bolesti. Očekivanja su potpuno nerealna: ne smije biti nikakvih lista čekanja za preglede i medicinske postupke, država mora osigurati da sve u postupku liječenja (i standard i nadstandard!) bude svima besplatno a imovinski cenzus nitko ne shvaća ozbiljno. Svijest o tome da zdravstveni osiguranici i pacijenti svojim stilom života imaju utjecaj na svoje zdravlje ali i na (ne)opravdane troškove zdravstvenog sustava – još je nedovoljno razvijena …
Čak niti najbogatije društvo s izdašno financiranim zdravstvenim sustavom i najuređenijom pravno-zdravstvenom regulativom ne može nadomjestiti ulogu svakog od nas kao pojedinca u skrbi za svoje zdravlje. Slično je i kod skrbi za bolesne, gdje i uža društvena zajednica (obitelj, prijatelji, susjedi, kolege, organizacije za opće dobro - primarno udruge pacijenata) mogu imati važnu ulogu. Empatija i društvena povezanost je jedan od najvažnijih čimbenika lakšeg integriranja oboljelih, kao i lakšeg i dostojanstvenijeg života s bolešću jer osjećaj sigurnosti i podrške iznimno je važan oboljelim osobama.
Zdravlje a ne zdravstvo - Pacijent u središtu zdravstvenog sustava a ne autarkičnost
Geslo „pacijent u središtu zdravstvenog sustava“ ministar Rajko Ostojić želi provesti u život – između ostalog- snažnijim uključivanjem udruga pacijenata u odlučivanje o ključnim zdravstvenim uslugama. U srijedu, 15.veljače, ministar zdravlja započinje izravnu komunikaciju s bolesnicima pa će tako svake srijede rezervirati vrijeme za razgovor s predstavnicima jedne udruge pacijenata koji će mu iznijeti s kakvim se preprekama susreću u nastojanju da se liječe na najbolji način. Time želi pridonijeti afirmaciji ideje “aktivna participacija građana” čije je strateško načelo samopomoć i mogućnost odlučivanja o zdravlju a pozitivan utjecaj uloge građana okupljenih oko jasnog zdravstvenog problema je u ovom slučaju i kvalitetna ispomoć sustavu zdravstva.
Prva predstavnica osiguranika (pacijenata) s pravom glasa u HZZO-u
Ovih je dana napravljen prvi korak u uključivanju predstavnika osiguranika - u odlučivanje o financiraju zdravstvenog sustava. Izabrana je - za sada prva i jedina - predstavnica osiguranika (pacijenata) s pravom glasa u HZZO-u. To je Mensura Dražić, predsjednica Koalicije udruga u zdravstvu koja okuplja 70 udruga pacijenata. Građani-osiguranici financiraju zdravstveni sustava pa je stoga njihovo pravo dobiti najviše moguće za svoj novac i istodobno imati potpuni uvid u način trošenja zdravstvenog proračuna.
“Kvalitetna komunikacija u zdravstvenom sustavu - više je od pola lijeka», kolegij za studente Medicinskog fakulteta
Bez dobre komunikacije nema ni dobrog liječenja, a poslanje je liječnika pomaganje bolesnima, cjeloživotno učenje i geslo »bolesnik u središtu pozornosti”. Na nedavno održanom Okruglom stolu o kvalitetnoj komunikaciji u zdravstvenom sustavu, državna zdravstvena administracija je obznanila da se na zagrebačkom Medicinskom fakultetu uvodi tematski kolegij te će tijekom cijelog studija budući liječnici moći jačati svoje komunikacijske vještine. Za one zdravstvene profesionalce koji studij već imaju iza sebe - među njima i brojni iskusni liječnici koji o tome nisu bili u prilici učiti – otvorena je mogućnost da svoje komunikacijske vještine razvijaju u Centru za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine pri MEF-u u Zagrebu.
NAPOMENA:
Kao datum obilježavanja Svjetskog dana bolesnika izabran je 11. veljače, kad se u Katoličkoj Crkvi slavi spomendan Blažene Djevice Marije Lurdske budući da je marijansko svetište u Lourdesu, veliko okupljalište bolesnika koji se ondje dolaze osnažiti. Svjetski dan bolesnika utemeljio je Papa Ivan Pavao II. 1992. godine a prihvaćen je u mnogim sredinama u želji da se društvo senzibilizira za potrebe bolesnika, te da im se osigura bolja zdravstvena skrb.
