Plivina investicija: 200 novih radnih mjesta a svako stoji milijun dolara


Autor/Izvor: SUPRA, Večernji list 221212

Objavljeno: 28.12.2012.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Plivina investicija: 200 novih radnih mjesta a svako stoji milijun dolara

Novi pogoni u Zagrebu i Marofu, ulaganje u izvozno orijentiranu, visokotehnološku proizvodnju

 

Pliva, naša najveća farmaceutska kompanija, na dvije lokacije gradi postrojenja s 200 novih radnih mjesta te još 1000 mjesta u neizravno povezanim djelatnostima. Investicija je teška 200 milijuna dolara i vjerojatno je najozbiljnije ulaganje u visokotehnološku industriju u Hrvatskoj posljednjih 15 godina.

Kada u okolnostima najteže gospodarske krize jedna hrvatska tvrtka započne gradnju novih proizvodnih pogona vrijednih više od milijardu kuna, i kad se pritom radi o visokotehnološkoj djelatnosti i proizvodima namijenjenima izvozu, ne­osporno je riječ o značajnom događaju za nacionalnu privredu.

Farmaceutski sektor usprkos krizi bilježi rast prihoda i izvoza te je najživlji dio domaće industrije. Ujedno je to i jedini industrijski  sektor koji je opstao nakon tranzicije i uspješno posluje u tržišnoj privredi. Na temeljima Plive, socijalističkog diva koji je nekoć zapošljavao 7500 ljudi, izrastao je niz manjih, ali vrlo uspješnih kompanija: Pliva, Belupo, JGL, Genera, Farmal, Lukaps, PharmaS.

Od 2005. godine, Pliva je proživljavala značajne promjene. Istekom 15-godišnjeg licencnog perioda za antibio­tik azitromicin - kompanija je ostala bez golemih stabilnih prihoda. Nakon godina prosperiteta, Pliva je udarila u zid, a dotadašnja poslovna strategija samostalne inovativne farmaceutske kompanije pokazao se neuspješnom. Stoga se Pliva okrenula proizvodnji generičkih lijekova.

Uslijedila je prodaja kompanije američkom Barru, da bi je već 2008. godine,  Barr prodao  izraelskoj Tevi, najvećem svjetskom proizvođaču generičkih lijekova. Tevina strategija rasta utemeljena je na agre­sivnom preuzimanju i radikalnim mjerama povećanja efikasnosti proi­zvodnje što je u Plivi dovelo do velikog vala otpuštanja djelatnika.
 
Hrvatske medije preplavile su crne prognoze. No, dogodilo se suprotno. Radikalne mjere povećanja efikasnosti dale su već nakon godine i pol odlične rezultate. Iz drugih Tevinih tvornica diljem svijeta,  u Zagreb je premještena proizvodnja mnogih novih lijekova a Pliva je dosegla razinu proizvodnje od 3,5 mi­lijardi tableta godišnje - svoj povijesni rekord.

Zatim je Plivin odjel Istraži­vanje i razvoj aktivnih farmaceutskih supstancija - zbog uspjeha u razvoju nekoliko kompleksnih novih lijekova - nagrađen godišnjom nagradom Teve, što je bilo dotad nezabilježeno u prvoj godini poslovanja unutar te ve­like multinacionalne korporacije. Internu top poziciju unutar jedne od  najkompetitivnijih farmaceutskih multinacionalki, Pliva je uspjela osigurati zahvaljujući ključnom resursu a to su obra­zovani i stručni ljudi te zahvaljujući solidnoj infrastrukturi.  Za uzvrat, Teva je osigurala nova ulaganja u Hrvatskoj, za koja su se borili deseci Tevinih tvrtki kćeri u mnogim državama svijeta. Početkom 2012. godine započela je gradnju 200 milijuna dolara vrijednih proi­zvodnih postrojenja u Zagrebu i Savskom Marofu.

Investicijski trošak potreban za otvaranje jednog radnog mjesta u farmaceutskom sektoru izno­si i do milijun dolara. Tolikog novca u hrvatskoj privredi danas nema. Uz nekoliko ča­snih iznimki, razvoj takvih djelatno­sti ovisan je o stranim investitorima. Utoliko je priča o Plivi danas važna na simboličkoj  razini:

„U vremenima kad u Hrvatskoj postoji dominantno mišljenje kako je naša industrijska proizvodnja ili upropaštena ili neisplativa, primjer Plive jedan je od onih koji dokazuju kako Hrvati mogu biti konkurentni u globalnoj industrijskoj proizvodnji. Nužnost je da se radi o visokotehnološkoj proizvodnji, visoke dodane vrijednosti, a ključni preduvjet za to je obrazovana i stručna radna snaga…. Država mora pronaći način da stvori uvjete za dugoročni nastavak tog razvoja, ponajprije kroz poreznu i fiskalnu, ali i kroz obrazovnu politiku. Uspije li Vlada formulirati koherentnu razvoj­nu državnu politiku za  farmaceutski sektor, gradilišta poput onoga u Savskom Marofu mo­gla bi postati češći prizor u Hrvatskoj. Ne uspije li, današnje kompetitivne prednosti hrvatske farmaceutike već za nekoliko godina mogle bi u potpu­nosti nestati. U trenutku kad domaći političari gotovo svakodnevno govore o svojoj predanosti privlačenju stra­nih investicija, ovo je prilika koja se ne bi smjela propustiti.“  ( izvod iz članka objavljenog  u  Večernjem listu od 22. prosinca)

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.