Medicina:znanstveniku Đikiću čak 2 prestižne nagrade u mjesec dana


www.jung-stiftung.de

Autor/Izvor: SUPRA, www.vecernji.hr 090113, www.novilist.hr 291212, www.jung-stiftung.de

Objavljeno: 10.01.2013.

Printaj članak

Podijeli s prijateljima na:    


Ključne riječi:

Medicina:znanstveniku Đikiću čak 2 prestižne nagrade u mjesec dana

Nakon znanstvene nagrade G. W. Leibniz i 2,5 milijuna eura financijskog poticaja za daljnje istraživanje tumora, Đikiću dodjeljena nagrada Ernst Jung za medicinu

 

- U znanosti ne može postojati demokracija ili prohtjevi većine, nego konkretni podaci kvalitete i uspjeha na temelju kojih se donose odluke…- izjavio je prof. Ivan Đikić,  u ovom trenutku najcjenjeniji hrvatski znanstvenik u svijetu, u intervjuu  za Novi listu od 29. prosinca, u kojem komentira stanje u hrvatskoj znanosti. Prenosimo najzanimljivije dijelove:

 

Možete li nam ukratko prezentirati svoju viziju razvoja hrvatske znanosti? Kad bi bili u poziciji čovjeka koji odlučuje, kako bi oblikovali hrvatsku znanost?

  – Prvenstveno bih prebacio odlučivanje i financiranje znanosti iz ruku političara u ruke znanstvenika. Pri tome mislim ne samo na strateške odluke o tome kako organizirati obrazovni i znanstveni sustav te donijeti potpuno novi zakon, nego i o svakodnevnim odlukama i financiranju znanosti. Formirao bih tijelo koje postoji u Njemačkoj – DFG (Njemačka znanstvena zaklada) – a koje vode znanstvenici. DFG financira sve znanstvene projekte u Njemačkoj, a novac dobiva direktno iz dogovorenog godišnjeg budžeta. ….Za sve to potrebna je potpuna transparentnost i uvođenje jasnih kriterija kvalitete, jer …..u znanosti ne može postojati demokracija ili prohtjevi većine, nego konkretni podaci kvalitete i uspjeha na temelju kojih se donose odluke.

Mislite li da utrka za profitom donosi korist ili štetu znanosti?

  – Robovanje samo profitu gasi kreativnost i slobodu u istraživanju  i tada šteti napretku znanosti. Međutim, u pojedinim granama poput biotehnologije i farmaceutike profit je neophodan za napredak i uspjeh. 

Slažete li se s tezom da je komercijalizacija znanosti loš proces? 

  – Opet ovisi o vrsti, količini i području. Globalna komercijalizacija znanosti je loša, jer pokušava usmjeriti znanost u jednom pravcu, gušeći često manje paralelne inicijative ili ideje. Na žalost, takva komercijalizacija postaje sve raširenija i znanstvenici se sve češće žale da njihovi grantovi ovise o komercijalnim komponentama. 

Kako ocjenjujete stanje hrvatske znanosti?

  – Stanje u hrvatskoj znanosti je kritično, jer se sustav urušava iznutra. Ne postoji kritična masa koja želi promjene. Većina podržava status quo, grčevito se bore za dosadašnje beneficije, a malo mare za znanstvenu izvrsnost. Želim odmah napomenuti da postoji i manji broj požrtvovnih znanstvenika, koji postižu vrijedne rezultate… Međutim, oni koji zadržavanjem sadašnjeg stanja gube najviše jesu mladi znanstvenici. Oni kvalitetni u sve većem broju odlaze u inozemstvo, a oni koji ostaju u Hrvatskoj gube nadu da će se nešto promijeniti pa prihvaćaju kompromise i gube svoje vlastite ideale i vizije…“Žalosti me bezidejnost i gubitak ideala kod mladih“ …

Što bi Hrvatska trebala učiniti da pruži dovoljno šansi za razvoj svojim mladim znanstvenicima? 
  – Hrvatski sustav njima pruža jako malo. Svakako bi se trebali potruditi da se reguliraju financiranje i kvalitetni izbor studenata, doktoranata i postdoktoranata u svim sferama obrazovanja i znanosti. 


Podsjetimo, Ivan Đikić je svoju diplomu stekao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Nakon toga svoj je znanstveni razvoj nastavio u laboratoriju Schlessinger na Sveučilištu u New Yorku prije nego što je zauzeo vodeću poziciju na Ludwig institutu za istraživanje raka u švedskoj Uppsali. Sveučilištu Goethe u njemačkom Frankfurtu, pridružio se 2002. godine. Trenutno radi kao profesor na Sveučilištu Goethe i direktor Instituta Buchman.  

 

Iako se bez sumnje radi o izvanserijskom znanstvenom radniku – za svoja istraživanja profesor Đikić je u samo mjesec dana dobio 2 prestižna međunarodna priznanja,  nagradu G. W. Leibniz i 2,5 milijuna eura financijskog poticaja za daljnje  istraživanje tumora te  nagradu Ernst Jung za medicinu – HAZU ga ne želi u svoje članstvo. Na to profesor Đikić ima samo jedan odgovor: „I dalje ću raditi u Hrvatskoj s mladima što me čini sretnim.“ 

 

Intervju s prof. Đikićem u cjelosti na:

http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Ivan-Dikic-Hrvatski-znanstveni-sustav-je-u-raspadu

FUNBOX

Život 360 *Humor* Edumar * Mjerači

Dodaj RSS kanal RSS     Posjeti i naše stranice na: FB TW
web by Euroart 93
© 2010 SupraZdravlje. Sva prava pridržana.